Crikvenica — grad iz pavlinskog manastira, na ušću Dubračine, sa Selcem i Vinodolom u zaleđu
Rezerviši prevoz do Crikvenice

- 9+godina iskustva
- 8.000+prevezenih putnika
- Wi-Fii klima u vozilu
Ukratko
- Opština Crikvenica ima 9.980 stanovnika prema popisu iz 2021. godine, od čega 6.239 u samom gradu.
- Ime grada potiče od crkve pavlinskog manastira koji je 1412. godine podigao Nikola IV Frankopan.
- Crikvenica je 1906. godine zvanično proglašena lečilištem.
- Do Crikvenice je iz Beograda 544 km, a iz Novog Sada 541 km, prema našim izmerenim rutama.
Crikvenica je najveće naselje vinodolskog primorja, na ušću Dubračine. Ovaj vodič prati njenu istoriju od rimske postaje do lečilišta, kao i naselja koja čine grad, na osnovu engleskog i hrvatskog izdanja enciklopedije.
Gde je Crikvenica
Crikvenica leži u Kvarnerskom zalivu, jugoistočno od Rijeke, oko 35 kilometara od nje. Najveće je naselje na obali vinodolskog primorja. U okolini su Kraljevica, Selce i Novi Vinodolski. Poslednjih decenija širenje Crikvenice i Selca spojilo ih je u jednu celinu. Grad čine četiri naselja, od severa ka jugu: Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce.
Prema popisu iz 2021. godine opština ima 9.980 stanovnika: Crikvenica 6.239, Dramalj 1.366, Selce 1.298 i Jadranovo 1.077.
Od postaje Ad Turres do manastira
Crikvenica se razvila na mestu rimskog naselja i vojne baze Ad Turres. Trag ljudskog života u ovom kraju prati se više od 30 vekova: gradine na brdima naseljavali su prvo Japodi, a od 4. veka pre nove ere Liburni. U 8. veku ovde su se naselili Hrvati. Jedan rimski keramički pogon, koji je radio od kraja 1. veka pre nove ere do kraja 2. veka, proizvodio je građevinski materijal, amfore i posude.
Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, na obližnjem brdu. Veliki požar 1776. spalio je skoro ceo Kotor, a većina stanovnika preselila se bliže moru. Danas je Kotor napušten.
Frankopani i Vinodolski zakonik
Vinodolom su gotovo 450 godina vladali Frankopani. Godine 1288. nastao je Vinodolski zakonik, prvi pravni dokument Hrvata, koji se ubraja među najstarije zakonike u Evropi. Pisan je narodnim jezikom i glagoljicom, a primenjivao se u župi Vinodol.
Nikola IV Frankopan potpisao je 14. avgusta 1412. darovnicu za gradnju manastira Svetog Pavla Pustinjaka na ušću Dubračine. Po crkvi manastira, odnosno crikvi na čakavskom govoru, grad je dobio ime, a taj dan se uzima kao njegov rođendan. U manastiru je prvo obrazovanje stekao Julije Klović, rođen 1498. u Vinodolu, najčuveniji minijaturista. U srednjem veku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Godine 1760. ugledni mesni ljudi preselili su se iz Bribira u Crikvenicu, pa je ona postala središte vinodolskog primorja.
Lečilište
U 19. veku Crikvenica je počela da privlači turiste. Luka je izgrađena 1877, kupalište 1888, a prvi hotel otvoren je 1891. Hotel Crikvenica podignut je 1902, Bellevue 1903, a Miramare 1905. Crikvenica je 1906. zvanično postala lečilište, a zbog povoljne klime za samo 16 godina postala je najvažnije letovalište na rivijeri. Danas je, zajedno sa Selcem, jedan od najatraktivnijih delova kvarnerske obale.
Sredinom 19. veka crikvenički ribari počeli su da se iseljavaju. Grupa ribara naselila se u San Pedru u Kaliforniji i u Sijetlu.
Klima
Klima je sredozemna, sa toplim, suvim letima i blagim, vlažnim zimama, a najviše padavina je u jesen i zimu. Od 1895. godine najviša temperatura zabeležena na lokalnoj stanici bila je 39,0 °C, 17. jula 1928, a najniža −14,0 °C, 11. februara 1929. Za zvanične mesečne podatke državne meteorološke službe o Kvarneru pogledajte vodič Kvarner — vreme po mesecima, sezona gužve i dužina puta do mesta na zalivu.
Parking u Crikvenici
Prema stranici Turističke zajednice Crikvenice, parkirališta sa naplatom tokom cele godine su Petak i Strossmayerovo šetalište (zona 0) i Riviera (zona 1). Sezonski se naplaćuju, od 1. juna do 30. septembra, Lučica i Ban Jelačić (zona 1) i Stadion (zona 2).
Satne, dnevne i prepaid karte za otvorena parkirališta mogu se kupiti na blagajni operatera, preko aplikacije PayDo ili SMS porukom. Registrovani gosti mogu da kupe dnevnu turističku kartu na blagajni preduzeća Eko-Murvica za 12 evra. Ona ne garantuje rezervisano mesto, nego samo pravo parkiranja na bilo kom slobodnom mestu na otvorenim parkiralištima. Cene i uslove proverite kod operatera.
Put iz Srbije
Prema našim izmerenim rutama, od Beograda do Crikvenice je 544 km, oko 6 sati vožnje, a iz Novog Sada 541 km, oko 6 sati. Po zvaničnoj statistici, mesec sa najviše noćenja u Primorsko-goranskoj županiji bio je avgust, 4,6 miliona noćenja, a sa najmanje januar, 101 hiljada noćenja. Šire o sezoni čitajte u vodiču Kada je gužva u Hrvatskoj — noćenja turista po mesecima u 2025. godini.
Polazak iz Beograda je u 23:00, a iz Novog Sada u 22:00. Cenu prevoza iz Beograda do Crikvenice potvrđujemo pri rezervaciji. Cenu prevoza iz Novog Sada do Crikvenice potvrđujemo pri rezervaciji.
Šta još obići u blizini
Putovanje se lako povezuje sa susednim mestima: iz istih polazišta vozimo i do Kombi prevoz Beograd → Novi Vinodolski, Kombi prevoz Novi Sad → Rijeka i Kombi prevoz putnika Beograd → Krk. Vodiči o tim mestima su Novi Vinodolski — mesto gde je 1288. donet Vinodolski zakonik, rodni grad braće Mažuranić, Rijeka — najveća hrvatska luka, grad Trsata, karnevala i Evropske prestonice kulture i Grad Krk — jedan od najstarijih jadranskih gradova, sa Venerinim hramom, katedralom i Krčkim mostom.
Sva odredišta u okolini Crikvenice navedena su na stranici Kombi prevoz Beograd → Kvarner, a za polazak iz Novog Sada pogledajte Kombi prevoz putnika Novi Sad → Kvarner. Pregled svih hrvatskih odredišta nalazi se na stranici Kombi prevoz za Hrvatsku, a opšte informacije za celu zemlju u vodiču Putovanje u Hrvatsku iz Srbije — dokumenta, granica i šta sme da se prenese.
Kombi od vrata do vrata do Crikvenice
Dolazimo po vas na dogovorenu adresu i vozimo vas direktno do cilja — bez presedanja i bez čekanja na stanici. Vozimo svakog dana, u oba smera — i polazak iz Srbije i povratak nazad su garantovani i ne otkazuju se sa naše strane, bez obzira na broj putnika. Prevoz se plaća direktno vozaču — nije potrebna akontacija niti plaćanje unapred. Ponudu za ovaj grad nalazite na stranama Prevoz putnika Beograd – Crikvenica i Kombi prevoz Novi Sad → Crikvenica.
Najčešća pitanja
Koliko je od Beograda do Crikvenice?
Prema našim izmerenim rutama, od Beograda do Crikvenice je 544 km i oko 6 sati vožnje, a od Novog Sada 541 km i oko 6 sati.
Odakle ime Crikvenica?
Od reči za crkvu, odnosno crikva na čakavskom govoru. Odnosi se na crkvu pavlinskog manastira koji je kod ušća Dubračine podigao Nikola IV Frankopan 1412. godine.
Koja naselja čine grad Crikvenicu?
Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce. Prema popisu iz 2021. u njima živi 6.239, 1.366, 1.077 i 1.298 stanovnika.
Šta je Vinodolski zakonik?
Prvi pravni dokument Hrvata, nastao 1288. godine, koji se ubraja među najstarije zakonike u Evropi. Pisan je narodnim jezikom i glagoljicom, a primenjivao se u župi Vinodol.
Kada je Crikvenica postala lečilište?
Godine 1906. Za samo 16 godina, zahvaljujući povoljnoj klimi, postala je najvažnije letovalište na rivijeri.
Gde se parkira u Crikvenici i koliko košta turistička karta?
Cele godine se naplaćuju Petak, Strossmayerovo šetalište i Riviera, a od 1. juna do 30. septembra i Lučica, Ban Jelačić i Stadion. Registrovani gosti mogu da kupe dnevnu turističku kartu za 12 evra; plaća se i preko PayDo aplikacije ili SMS-om.
Putujete kombijem iz Srbije?
Povezani vodiči
- Bale — mesto iznad Rovinja sa kasnoantičkim kastrumom, palatom i dinosaurusima
- Banjole — ribarsko mesto na jugu Istre, sa šljunkovitim plažama ispod borova
- Buje — grad na brdu zvan „stražar Istre”, sa starim jezgrom i vinogradima
- Putovanje u Hrvatsku iz Srbije — dokumenta, granica i šta sme da se prenese
- EES na granici Hrvatske — šta je Sistem ulaska i izlaska i kako utiče na putnike iz Srbije
Izvori i datum provere
- Turistička zajednica Crikvenica — parkirališta — provereno 5. oktobra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Crikvenica — provereno 27. septembra 2026.
- Wikipedia (hrvatski) — Crikvenica — provereno 3. oktobra 2026.
- Državni zavod za statistiku Hrvatske — dolasci i noćenja turista po mesecima, 2025. — provereno 3. oktobra 2026.