Maribor — grad koji je 1532. odbio Sulejmana, kuća najstarije loze i stari gradski zidovi

- 9+godina iskustva
- 8.000+prevezenih putnika
- Wi-Fii klima u vozilu
Ukratko
- Maribor je drugi grad Slovenije po veličini i najveći grad Donje Štajerske.
- Grad je 1532. odbio opsadu osmanske vojske pod Sulejmanom Veličanstvenim.
- Prema Vikipediji, mariborska sinagoga iz 14. veka druga je najstarija sinagoga u Evropi.
- Loza žametovka na Lentu, stara preko 400 godina, upisana je u Ginisovu knjigu rekorda kao najstarija loza na svetu koja i dalje rađa.
- Do Maribora je iz Beograda 509 km, a iz Novog Sada 501 km, prema našim izmerenim rutama.
Maribor je najveći grad Štajerske, ali i grad sa mnogo slojeva istorije koje putnici obično ne poznaju. Ovaj vodič ne ponavlja klimu i opšti pregled regiona, nego prati ono što je specifično za sam grad: ime, opsadu, građevine, lozu, sinagogu i događaje iz 1918.
Ime grada
Prema Vikipediji, Maribor je u izvorima zabeležen oko 1145. kao Marpurch, od srednjovisokonemačkih reči march, „pogranična oblast”, i burc, „tvrđava”. Danas je nemački naziv grada Marburg an der Drau. Slovenački oblik Maribor veštački je stvorio Stanko Vraz 1836, po ugledu na ime Brandenburg. Među Slovencima je prihvaćen 1861, kad je Lovro Toman objavio pesmu „Mar i bor”.
Od praistorije do srednjeg veka
Najstariji poznati ostaci naselja u okolini potiču iz 5. milenijuma pre nove ere. U rimsko doba područje je bilo deo provincije Norik, na granici sa Panonijom, a kroz njega je prolazio važan trgovački put koji je povezivao Celeju i Flaviju Solvu sa Petovionom.
Posle pada Rimskog carstva naselili su ga Sloveni, a 843. područje je ušlo u Franačko carstvo. Da bi se zaštitilo od mađarskih upada, na Piramidalnom brdu podignut je zamak, koji se prvi put pominje 20. oktobra 1164. kao Castrum Marchburch. Pod zamkom je ubrzo počelo da raste naselje, trg se pominje 1204, a gradska prava dobijena su 1254. Verovatno je zamak postojao i ranije, jer je grof Bernard od Trixiena već 1124. koristio titulu Bernhard von Marchpurg.
Opsada 1532.
Grad je počeo brzo da raste posle pobede Rudolfa I Habzburškog nad češkim kraljem Otokarom II 1278. Podignute su utvrde, a trgovina, vinogradarstvo i zanati su se razvijali. Grad je imao monopol u celoj oblasti i kontrolisao je trgovinu vinom sa Koruškom. Drugi zamak, današnji Mariborski zamak, podignut je 1478, a Matija Korvin ga je 1480. i 1481. bezuspešno opsedao. Gradska većnica sagrađena je 1515.
Godine 1532. grad je opsedala osmanska vojska pod Sulejmanom Veličanstvenim, od oko 100.000 vojnika prema Vikipediji. Branili su ga samo lokalna posada i građani, ali je odbranjen. Popularna je i legenda o mariborskom obućaru koji je podigao ustave i poplavio tursku vojsku.
Požari, kuga i železnica
U 17. veku grad su više puta razorili požari, najveći 1601, 1645, 1648. i 1700. Kuga je 1646, 1664. i 1680. odnela 35% stanovništva. Kužni stub podignut je 1681. u znak zahvalnosti što je epidemija prestala, a original je 1743. zamenjen novim.
Južna železnica prošla je kroz grad 1846. i donela veliki privredni rast. Biskup Anton Martin Slomšek preneo je 1859. sedište lavantske biskupije u Maribor, pa je grad dobio prvu višu školu. Slovenski narod, prvi slovenački dnevni list, osnovan je 1868. na Slomškovom trgu, Narodni dom podignut je 1899, a 1913. otvoren je novi most preko Drave, danas poznat kao Stari most.
Građevine koje se i danas vide
Od zidina oko starog jezgra najistaknutiji su Sudski toranj, Vodeni toranj i Jevrejski toranj. Gotička stolnica potiče iz 13. veka. Sinagoga iz 14. veka, prema Vikipediji, druga je najstarija u Evropi i danas služi kao centar kulturnih aktivnosti. Gradska većnica je renesansna, a Kužni stub barokan. Od srednjovekovnih zdanja tu su još Mariborski zamak, dvorac Betnava i ruševine Gornjeg mariborskog zamka na Piramidalnom brdu.
Jevrejska zajednica prvi put se pominje 1277. Jevreji su podigli sopstveni geto u jugoistočnom delu grada, gde je i sinagoga. Maksimilijan I je 1496. naredio da se svi Jevreji proteraju iz Maribora i Štajerske.
Najstarija loza na svetu
Prema stranici Slovenia.info, loza sorte žametovka, stara preko 400 godina, upisana je u Ginisovu knjigu rekorda kao najstarija na svetu koja i dalje rađa plodom. Nalazi se u kraju Lent, a zasađena je krajem srednjeg veka, za vreme turskih upada. Loza je, kako stranica navodi, jedina biljka na svetu sa sopstvenim muzejom, a Kuća stare trte nekad je bila deo gradskih zidina.
Svakog oktobra održava se Festival stare trte, sa svečanom berbom, koji se završava Martinjem, najvećom jednodnevnom proslavom Svetog Martina u Sloveniji. Loza ima i sopstvenu himnu koju stanovnici rado pevaju.
Događaji iz 1918.
Posle raspada Austrougarske, Maribor su polagale i Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nemačka Austrija. Rudolf Majster, major slovenačkog porekla, organizovao je slovenačke jedinice koje su preuzele kontrolu nad gradom, a nemačka Zelena garda je 23. novembra 1918. razoružana. Prema Vikipediji, Majster se zbog toga i zbog kasnijeg slovenačko-austrijskog sukoba na Koruškom danas smatra slovenačkim nacionalnim herojem. Grad je Ugovorom iz Sen Žermena od 10. septembra 1919. priznat kao deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, bez plebiscita.
Parking u Mariboru
Prema stranici javnog preduzeća Marprom, bela zona u Mariboru obuhvata parking mesta označena belom linijom, za koja se plaća naknada za parkiranje. U njoj ima oko 3.350 mesta. Sva su plaćena radnim danima od 8 do 20 časova, a subotom od 8 do 13 časova u opštinskim zonama 1, 2, 3 i 4. Izuzetak je parkiralište kod groblja Pobrežje, koje se plaća radnim danima od 6 do 18 časova.
Parkiranje se plaća SMS porukom ili aplikacijom EasyPark. Najmanja jedinica plaćanja je jedan sat, a prvih 10 minuta parkiranja u beloj zoni je besplatno.
U centru postoje i tri ograđena parkirališta sa rampama: Rakušev trg (86 mesta), Mlinska ulica (53 mesta i 4 za električna vozila) i Sodna ulica/Ulica talcev (121 mesto). Plaćaju se radnim danima od 6 do 22 časa i subotom od 8 do 13 časova, uz jedinstvenu cenu od 1,60 evra po satu, prema podacima koje smo pročitali 5. oktobra 2026. Tarife se menjaju, pa ih proverite na licu mesta.
Put iz Srbije
Prema našim izmerenim rutama, od Beograda do Maribora je 509 km, oko 6 sati vožnje, a iz Novog Sada 501 km, oko 6 sati. Pravila za prelazak granice i boravak, od prijave boravka do gotovine, hrane, lekova i ljubimaca, ista su u celoj zemlji i opisana su u vodiču Putovanje u Sloveniju iz Srbije — put kroz Hrvatsku, granica, zdravstveni obrazac i klima.
Polazak iz Beograda je u 23:00, a iz Novog Sada u 22:00. Prevoz iz Beograda do Maribora košta 70 € u jednom smeru i 130 € povratno. Cenu prevoza iz Novog Sada do Maribora potvrđujemo pri rezervaciji.
Šta još obići u blizini
Iz istih polazišta vozimo i do Kombi prevoz putnika Beograd → Ptuj, Minibus prevoz Novi Sad – Celje i Minibus prevoz Beograd – Slovenska Bistrica. Širi pregled regiona dat je u vodiču Štajerska — pet mesta, klima Maribora, Pohorje i dužina puta iz Srbije.
Sva odredišta u Štajerskoj navedena su na stranici Kombi prevoz Beograd → Štajerska, a za polazak iz Novog Sada pogledajte Kombi prevoz Novi Sad → Štajerska. Pregled svih slovenačkih odredišta nalazi se na stranici Kombi prevoz za Sloveniju, a opšte informacije za celu zemlju u vodiču Putovanje u Sloveniju iz Srbije — put kroz Hrvatsku, granica, zdravstveni obrazac i klima.
Kombi do Maribora, od vrata do vrata
Dolazimo po vas na dogovorenu adresu i vozimo vas direktno do cilja — bez presedanja i bez čekanja na stanici. Vozimo svakog dana, u oba smera — i polazak iz Srbije i povratak nazad su garantovani i ne otkazuju se sa naše strane, bez obzira na broj putnika. Prevoz se plaća direktno vozaču — nije potrebna akontacija niti plaćanje unapred. Ponudu za ovaj grad nalazite na stranama Kombi prevoz putnika Beograd → Maribor i Prevoz putnika Novi Sad – Maribor.
Najčešća pitanja
Koliko je od Beograda do Maribora?
Prema našim izmerenim rutama, od Beograda do Maribora je 509 km i oko 6 sati vožnje, a od Novog Sada 501 km i oko 6 sati.
Kako je Maribor dobio ime?
U izvorima se oko 1145. pominje kao Marpurch, od srednjovisokonemačkih reči za „pogranična oblast” i „tvrđava”. Slovenački naziv Maribor smislio je Stanko Vraz 1836, a među Slovencima je prihvaćen 1861.
Šta se dogodilo 1532. u Mariboru?
Grad je opsedala osmanska vojska pod Sulejmanom Veličanstvenim. Prema Vikipediji, odbranili su ga lokalna posada i građani, a i danas je popularna legenda o mariborskom obućaru koji je podigao ustave i poplavio tursku vojsku.
Gde je najstarija loza na svetu?
U mariborskom kraju Lent. Loza sorte žametovka stara je preko 400 godina i upisana je u Ginisovu knjigu rekorda kao najstarija loza na svetu koja i dalje rađa plodom.
Koje su najpoznatije građevine u Mariboru?
Gotička stolnica iz 13. veka, sinagoga iz 14. veka, Mariborski zamak iz 1478, renesansna Gradska većnica iz 1515. i barokni Kužni stub. Od zidina se ističu Sudski, Vodeni i Jevrejski toranj.
Ko je bio Rudolf Majster?
Major koji je 1918. organizovao slovenačke jedinice i preuzeo kontrolu nad Mariborom za novu državu. Danas se smatra slovenačkim nacionalnim herojem.
Gde se parkira u Mariboru i koliko košta?
U beloj zoni, sa oko 3.350 mesta, parkiranje se plaća radnim danima od 8 do 20 časova, a prvih 10 minuta je besplatno. U centru su i tri ograđena parkirališta (Rakušev trg, Mlinska ulica, Sodna ulica) sa jedinstvenom cenom od 1,60 evra po satu.
Putujete kombijem iz Srbije?
Povezani vodiči
- Ankaran — najsevernije mesto slovenačke obale, benediktinski manastir i granica sa Italijom na 2,5 kilometra
- Bled — jezero sa ostrvom i crkvom, bledski zamak i klisura Vintgar u blizini
- Bohinj — kotlina u Julijskim Alpima, jezero, slap Savica i Bohinjska železnica
- Celje — rimska Celeja, sedište celjskih grofova i najveća tvrđava na slovenačkom tlu
- Centralna Slovenija — šest mesta, klima Ljubljane i dužina puta iz Srbije
Izvori i datum provere
- Marprom — ograđena parkirališta — provereno 5. oktobra 2026.
- Marprom — bela zona i ograđena parkirališta u Mariboru — provereno 5. oktobra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Maribor — provereno 26. septembra 2026.
- Slovenia.info — najstarija loza na svetu — provereno 26. septembra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Štajerska (Slovenačka Štajerska) — provereno 5. oktobra 2026.